Pita me jedna studentica, od dvadeset i nešto godina, kako da izračuna koliko joj vremena treba da se razboli od “loših misli” i loših stvari koje su joj se dogodile. Stisne me oko srca radi nje. Pomislim kako je vani veliki svijet i kako ima tisuće raznih izbora za nas, pa zašto bi netko izabrao ostajati biti nesretan?
PARADOKSALNO PROTIVLJENJE SUDBINI
Gledam Roberta kako jednostavno sve probleme zgazi pred sobom i stalno sebi ponavljam kako i ja moram biti više kao on, a manje promišljena i oprezna. Kako on to može, kao da je to “sam tak”, a drugi ljudi to ne mogu?
U enciklopediji stoji: bolest je poremećaj normalnih odnosa u organizmu sa specifičnim uzrokom i prepoznatljivim simptomima i znakovima. Nastaje kao reakcija organizma na različite unutarnje ili vanjske štetne činitelje (…) Bolest se očituje prema simptomima -subjektivnim ili objektivnim znakovima bolesti, a to ovisi o uzroku (etiologija). Početak očigledne bolesti ne mora se poklapati sa stvarnim početkom patološkog zbivanja, koje može početi već ranije…(…)
Jednostavnije rečeno, mogli bi reći da bolest nastaje kao neka reakcija na nerješavanje nakupljenih problema, na dugotrajno potiskivanje i poziv je nama da se trgnemo i da napravimo nešto da ozdravimo. Uzrok problema je previše zatrovanosti lošim utjecajima, koje smo putem kroz život pokupili, pa ponavljamo nesvjesno patološke obrazace, svoje i tuđe, koji nas onda koče i guše. Razgovorom i kontaktom sa drugim ljudima možemo doći do tih malih tamnih dijelova sebe i riješiti se problema koje nam oni stvaraju.
“Ni u kojem trenutku svoga života čovjek se ne može izbjeći prisilu izbora između mogućnosti. Može se samo ponašati “kao da” nema izbora i slobode odlučivanja”. V.Frankl
Lako je biti ok ako imaš podršku i super okolinu, ali što ako nemaš? Možda samo svakome od nas treba ponekad pomoć da uvidimo neke stvari…
VJEČNA NEDOVRŠENOST ČOVJEKA
U svakoj situaciji mračnoj i lošoj , na nekom nivou, nesvjesnom, ima nešto “dobro” za nas. Ne znamo više zašto se držimo starih uvjerenja, vjerovanja, misli i osjećaja, samo znamo da su oduvijek tu i čini se da “to tako mora biti”. Pa ponavljamo nešto iako nas ponovno i ponovno ranjava i ne znamo to sami prekinuti, a čini se da ima nešto “dobro” u tome jer nam potvrđuje ponovno doživljavanje neispunjene potrebe, neko negativno i autodestruktivno nesvjesno vjerovanje o sebi samima, neki vrijednosni mjerni sustav svijeta koji pokušavamo na silu održati, a koji već odavno više “ne drži vodu”. Nesvjesni obrasci i sustavi vrednovanja stečeni u prošlosti su nekad imali smisla, ali danas više nemaju jer mi više nismo ta ista osoba kakva smo bili u nekada i ne doživljavamo na isti način realnost.
“Čovjek je, istina, slobodan, ali ne lebdi slobodno u zrakopraznom prostoru, nego se nalazi usred mnogobrojnih vezanosti. No te su vezanosti hvatišta za njegovu slobodu. Sloboda pretpostavlja vezanosti, upućena je na vezanost “. V. Frankl
Dijelovi nas koji su nekad bili potisnuti i kojih nismo svjesni ne mogu se razvijati i mjenjati s ostatkom ličnosti. Oni čine onaj naš mračni dio koji upravlja nama kada to ne želimo. Ti tamni dijelovi su ostali na razini djeteta kakvo smo nekad bili. Ali sve će se promjeniti kada počnemo spoznavati te “izgubljene” dijelove sebe i iznesemo ih na svijetlo. Onda se bolest neće razvijati i situacija će se okrenuti u obrnutom smjeru. Srećom ti mali tamni dijelovi su razbacani svugdje po nama tako da uvijek imamo mjesta za rast.
SLOBODA OD ODREĐENOSTI
I tako, polako, sa ljudima koji mi dolaze prelazim, ovisno o njihovoj slobodi, na drugačije teme od onih početnih, tjeskobnih, na nove, kreativnije teme: kako će oni započeti svoj novi posao, kako će “srediti” vezu da se u njoj bolje osjećaju, izabrati novoga partnera, boljeg za svoje novootkrivene potrebe, što će izabrati za sebe nakon faksa i sl. S vremenom oni mjenjaju uvjerenja o sebi, o drugima, mjenjaju odluke, zaključke, reakcije i grade novu sliku o sebi.
To je ponekad jako teško, pa ako to ne možemo sami postići, postoje osobe koje nam mogu u tome pomoći.
Nika Bonetti
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8525
V.Frankl: Liječnik i duša
V.Gračner, M.Mataušić, Kriza, super !
