Pričaju mi studenti kako im teško padaju sve vrste izolacije: samoizolacija, kolektivna izolacija, društvena distanca. Kažu mi kako se boje da će zaboraviti “vještine” preživljavanja u društvu. Kažu mi kako im bolno fali normalno druženje s vršnjacima. Srećom i tome ima zadovoljavajućeg rješenja ! Gledam to svaki dan ispočetka.
ZALIHE PUNE VREMENA
Sjedimo u grupi i slušamo prijateljicu koja radi u velikom prodajnom centru. Ona već neko vrijeme promatra jednu zanimljivu ljudsku naviku. Iako je više blagajni otvoreno i slobodno, ljudi idu jedan za drugim i staju u red u kojem već ima ljudi. Neki i pogledaju, ali ne krenu na slobodne blagane, neki ni ne gledaju, nego se drže svog reda. Svatko od nas koji je slušamo se nadovezuje sa svojom sličnom pričom i daje neko svoje viđenje zašto bi to bilo tako. Čini se da mi ljudi, na nesvjesnoj razini, težimo grupi i idemo tamo gdje već ima ljudi, a izbjegavamo biti sami i izolirani.
Novi momenti su nas napokon uvjerili da, ustvari, nitko ne uživa u samoći i odvojenosti. Vidimo koliko nam je svima važan interpersonalni odnos i to na redovnoj bazi i koliko osjećamo olakšanje usred katarze pripadanja grupi. Shvatili smo da sloboda mojih misli, osjećaja i želja ne znači ništa ako nema nikoga da to vidi ili da me čuje. Pokazalo se da nije za ljudska bića usamljenost, zatvorenost niti odvajanje od drugih jer iza toga ostaje neka neugodna emotivna praznina i tuga.
Tako kad smo jednom ostali bez uobičajenih obrazaca i dinamika socijalne interakcije na koje smo navikli, tlo je izvučeno ispod nogu. Morali smo se snaći i prekinuti to neproduktivno razdoblje u koje smo upali. Trebalo je investirati nešto u svrhu nalaženja zamjene tim dinamikama, a to je vrijeme kojega smo odjednom imali napretek. U tom višku vremena bilo je moguće pronaći način da nekako kompenziramo manjak susreta s drugim ljudima, rušenjem iracionalnih prepreka, alternativnim načinima (dozvoljenog ) društvenog djelovanja, kroz koje bi kvalitetnije proživjeli odjednom došlo razdoblje zatvorenosti u kuću i sebe, svoje misli i glavu .
Ponekad su u tom razdoblju usput isplivale neke negativne posljedice, misli, problemi, osjećaji koji su do tada bili skriveni od nas samih kroz gužvu i strku svakodnevnice ili jednostavno skirveni iza uobićajenih psiholoških obrana.
SLAGANJE STRATEGIJE
Logoterapija kaže da ljudsko biće mora pripadati nekoj zajednici i tek tada on sam i njegova jedinstvenost dolazi do izražaja, onda i samo onda kada je čovjek usmjeren na zajednicu za koju ima vrijednosno značenje . Zajednicu u kojoj može izgraditi neki plodan odnos i u kojoj raste; u kojoj je i njegova perspektiva važna i u kojoj postoji empatija i ljudskost.
Dobro je podsjetiti se ponovno i ponovno da imam sudbinski dio i slobodni dio i da je taj slobodni dio više slobodan nego što nam se na prvu čini i da mi moramo sami odabrati smjer i oni što želimo. Ta odgovornost je na nama. Odabrati načine i puteve kroz koje ću se u svakoj prilici moći osjećati bolje, snaći se već nekako, ovisno o potrebama i situaciji.
Možda je bilo prilike za šetnju, za Skype sa prijateljima i rodbinom, za igranje starih društvenih igara koje smo već bili zaboravili u ormaru, za razgovaranje telefonom s nekim koga već dugo nismo čuli, čitanje knjiga i razgovor o tome s nekim, izradu nečega što nam fali u kući ili za manje radove u kući, a koje već neko vrijeme odgađamo, stare recepte za kolače koje će netko probati, planiranje nečega s prijateljima kad “ovo sve prođe” ili za vježbanje kod kuće.
LOGIČNO I EFIKASNO
Nemojte ovo razdoblje gledati kao nešto što nema kraja ili što je tu da nas “uništi”. Gledajte to na način da je ovo neka nova situacija u kojoj možete sve sagledati drugačije i opet napraviti najbolje za sebe.
“Čovjekova volja je njegovo nebesko i pakleno kraljevstvo; i tako kao žlijebom otjeće život, u njegovo vlastito nebo ili u njegov vlastiti pakao, već prema tome što je u njegovoj su-režiji ostvareno .” E.Lukas
To je ponekad jako teško, pa kad to ne možemo sami postići postoje osobe koje nam mogu u tome pomoći.
Nika Bonetti
V. Frankl, Liječnik i duša
Irvin D.Yalom, Čari psihoterapije
V. Nemet, Snaga fenomenologije; Dotaknuti drugost
dr.E. Lukas, Sreća u obitelji
